Ultramaratoni: trkački izazovi bez granica

Ultramaratoni su trke koje se trče na stazi dužoj od 42 km ili trke koje se trče do određenog vremenskog limita unutar kojeg se predpostavlja da ćete preći više od maratonske dužine. Mogu se odvijati na cesti i to na način da se trči razdaljina od jednog mjesta do drugog ili da se na kružnoj stazi koja je najčešće duga par kilometra, sabiraju krugovi i mjeri prolazno vrijeme do određenog kilometra. Na evropskim i svjetskim prvenstvima u cestovnom ultramaratonu to je uglavnom 50 i 100 kilometara. Ultramaratoni čiji je osnovni parametar definisani vremenski limit se trče na 6, 12, 24, 48 ili više časova i odvijaju se na kružnim stazam na kojima je moguće pratiti i evidentirati prolaske učesnika, organizovati kontrolu, pružiti medicinsku pomoć i okrepu. Najčešće se trče na ravnim stazama bez uspona. (foto: 24hlauf)

Ultre u prirodi 

Ultramaratoni koji se odvijaju bilo gdje u prirodi se nazivaju ultra-treilom (eng. ultra-trail) i najčešći standardi su 50 km ili 50 milja, ili 100 km ili 100 milja. Međutim, postoje i ultra-treil trke koje se odvijaju na stazama dugim 200-300 kilometara ili čak nekoliko hiljada milja kao što je čuveni Apalački treil (eng. Appalacian Trail), dugačak 2189 milja čiji muški rekord iz 2015. godine od 46 dana, 8 sati 7 minuta drži Skot Đurek (Scot Jurek). Iste godine, ženski rekord od 54 dana je postavila Heder Anderson (Heather Anderson). Postoji i poseban format trke nazvan nebeski ultramaraton (eng. ultra skymarathon) koji se po pravilu trči na planini, na oko 2000 mnv. Ultratreil i nebeski ultramaratoni se odvijaju na stazama koje kumulativno skupljaju i po nekoliko hiljada metara uspona što ih čini izuzetno teškim. (foto: Sanja Kavaz)

Ultraši rekreativci

 

Ultramaratoni su u svijetu već toliko popularni i masovni da se hrabro izbacuju teze da je maraton odavno postao meinstrim jer je dokazano da ga svi mogu trčati. Novi standard među trkama izdržljivosti prema kojem trkači danas teže predstavlja 100 milja (približno 160-170 kilometara). Trka izdržljivosti Vestern steits (eng. Western States Endurance Run) je najprestižnija i najstarija ultratreil trka na svijetu koja je prvi put organizovana u Kaliforniji 1974. godine. Riječ je o trci koja je postavila temelj pokretu koji će se vrlo brzo proširiti širom svijeta tako da se danas na ultratreil trkama okupljaju elitni takmičari ali i rekreativci koji se odvaže stati rame uz rame s njima na startnu liniju. Iako se radi o nevjerovatnim dužinama od po nekoliko stotina kilometara, ove trke uspješno i u vremenskom limitu završavaju osobe koje se sportom bave rekreativno. Sve više se govori o pomjeranju granica ljudske izdrživosti, sve više je studija o uticaju i eventualnim posljedicama koje takvi ekstremni napori ostavlju na organizam, ali je činjenica i da je sve više učesnika na takvim trkama te da je širom svijeta sve više takvih trka. (foto: Edin Tuzlak)

Ultramaratonci u BiH

U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji udruženje koje bi okupljalo ultramaratonce niti zvanična evidencija državnih rekorda na ultramaratonima koje su naši takmičari istrčali. Jedan takav rekord, u trčanju na 48 časova, drži Mirsad Abdaković, rođen u Cazinu, nastanjen u Klagenfurtu, koji je za to vrijeme istrčao 315 km. Mirsad je takođe s istrčanih 128,5 km vlasnik bh rekorda u trčanju na 12 časova. Jovičić Dražen iz Broda je u martu 2016. godine, u Atini, na ultramaratonu na 72 sata istrčao 337,5 km. 2016. godine, na Maratonu maratona u Beogradu, Mladen Stevanović iz Ugljevika je 100 km istrčao za 8:24. U ženskoj konkurenciji još uvijek nemamo niti jedan nastup na nekom ultramaratonu ovog tipa a samim tim ni rekord. Uz zvanična takmičenja, postoje usmena predanja i medijski izvještaji o nekim pokloničkim ultramaratonima koje su pojedinici samoinicijativno ili organizovano trčali u spomen i čast žrtvama ili nekom istorijskom događaju. Jedan takav vrijedan pomena je podvig Željka Blagojevića iz Čelinca koji je 2008. godine od Banja Luke do Kosovske Mitrovice za 8 dana pretrčao 800 km. Na zvaničnim trkama čelinački ultramaratonac poznatiji kao Čaki je postigao sljedeće rezultate:
2010. godine, Palić, 100 km za 11:51:48
2009. godine, Podgorica, 50 km za 4:02:31
2007. godine, Biel, 100 km s 800m uspona za 9:04:22
2006. godine, Podgorica, 100 km za 8:46:22
2005. godine, Švajcarske Alpe, 78 km s 2300 visinske razlike za 7:11:41

Hrvatske ultramaratonke među najboljim na svijetu

Krajem 2015. godine, na prvom svjetskom prvenstvu na 50 km koje je održano u Dohi (Qatar), hrvatske ultramaratonke Marija Vrajić, Nikolina Šustić i Antonija Orlić su u ekipnoj konkurenciji odnijele pobjedu i naslov svjetskih prvakinja u ovoj disciplini. U pojedinačnoj konkurenciji, Marija je bila druga s vremenom 3:28:15, Nikolina deveta s vremenom 3:39:34 i Antonija jedanaesta s vremenom 3:42:16. Godinu dana ranije, takođe u Dohi, ista ekipa pojačane još s Veronikom Jurišić, osvaja peto mjesto na 27. svjetskom prvenstvu u trci na 100 kilometara. Na pomenutom takmičenju, najbolje plasirana je bila Veronika (7), Marija je bila 12., Antonija je zauzela 36. mjesto dok je Nikolina morala odustati zbog grčeva. Iste godine, Marija, Veronika i Antonija su zabilježile sjajne rezultate na jednom od najzahtjevnijih ultramaratona na svijetu. Riječ je o trci 100 km del Passatore koja spaja pokrajine Toskana i Romagna s jedne na drugu stranu Apenina s ukupnom visinskom razlikom od 1930 m. Marija je pobjedila s rezultatom 7:51, Veronika je osvojila drugo mjesto s rezultatom 8:13 dok je Antonija bila šesta s rezultatom 9:02. (foto: Zoran Kos)

Srpski i svetski rekorder, Jovica Spajić

Jovica Spajić je pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice i zasigurno jedan od rijetkih trkača koji se može pohvaliti da je učestvovao i uspješno završio neke od najvećih trkačkih izazova današnjice. 2012. godine je istrčao Marathon des Sables, trku kroz Saharu u okviru koje se etapno tokom 5 dana pretrči 258 km pri čemu je od ukupno 250 učesnika, u cilj stigao sedamnaesti. Plasman bi bio i bolji da nije bilo kaznenih poena koje je "zaslužio" jer je drugom trkaču u nevolji pružio pomoć što se kosi sa strogim pravilima ovog takmičenja na kojem se insistira na apsolutnoj autonomnosti pojedinca. 2015. godine je završio Bad Water 135, ultramaraton dug 217 km koji se trči kroz Dolinu smrti. Od Milana do San Rema je bez prestanka trčao 41 čas, kroz Alpe se izborio s 333 km, a na šestodnevnom ultramaratonu na Floridi istrčao 683 km i to kao drugoplasirani! U martu 2016. godine je u Atini na ultramaratonu na kojem je pobjedio postavio novi nacionalni i svjetski rekord kada je za 6 dana istrčao 702 km! Jovica se upisao kao vlasnik još jednog rekorda kada je za 24 h, bez pauze, napravio 30.000 trbušnjaka. (foto: Ultra trkač Srbija)


 

Slovenska planinska pot in rekordi

Slovenska planinska pot je transferzala koja se proteže od Maribora do Ankarana i dugačka je 599 km, s 45,2 km uspona i 45,5 km spusta. Dok je Marjan Zupančić, 2. avgusta 2015. godine u Bosni finiširao kao pobjednik prvog izdanja Jahorina Ultra Traila, njegov zemljak, Klemen Triler, trail trkač i slovenski reprezentativac u turnom skijanju je započinjao svoj višednevni pohod Slovenskih planinskih poti i uspio oboriti Marjanov dotadašnji rekord istrčavši transferzalu za 7 dana, 11 sati i 25 minuta. Klemen je bio 3 sata i 20 minuta brži od Marjanovog rekorda iz 2013. godine a svoj lični je popravio za 1 dan, 3 sata i 20 minuta. No Klemenov rekord je bio važeći manje od mjesec dana jer se Marjan po povratku s Jahorine, zaletio i 4. septembra postavio novi rekord od 7 dana, 8 sati i 10 minuta, dakle, 3 sata brže od Klemena. Iskreno se nadam da će Marjan ovako braniti i svoj rekord s Jahorina Ultra Traila i da ga ponovo ove godine vidimo na startu. (foto: Marjan Zupančić)



O makedonskoj ultraškoj sceni i trkačkoj zajednici znam jako malo. Vremenom sam upoznala neke drage ljude poput Žikice i Svjetlane S. Ivanovski te svjedočila sjajnim rezultatima i pobjedama Marjana Boneva na ultratreil trkama. U trčanju na 24 časa, državni rekord drži Trajče Mihov sa 225,9 km i 133,6 km u trci na 12 časova. U Crnoj Gori, na 16. ultramaratonu Montenegro, rekord na 50 km u muškoj konkurenciji je 2016. godine postavio Miloš Dragović s vremenom od 3:35:25 dok je najbrža Rada Miladinović istu dužinu istrčala za 4:45:21



Ovo su samo neki od ultramaratonaca i ultramaratonki čiji rezultati vas tjeraju da se zapitate gdje su granice ljudske izdržljivosti. Ono što želim jeste da bar nečiji život i postignuće prepričate članu porodice ili prijatelju, podijelite dio teksta o njemu ili njoj na svom profilu te na taj način doprinesete promociji ovih izvanrednih pojedinaca ali i edukujete javnost o ultraškim standardima. Trčite 8 km pa vas komšiluk naziva luđacima, ovi ljudi trče na stotine! Za kraj ću vam ispričati jednu anegdotu kako je Željko Blagojević Čaki iz Čelinca postao ultraš. Usmeno predanje kaže da su ga jedne prilike prijatelji pozvali na druženje (čitaj piće i ražanj) u Teslić. Kako nije imao para za autobus, Čaki je odlučio da iz Čelinca otrči do Teslića, tričavih 70 kilometara zbog drugara i jagnjeta!

© Trčim jer štrčim. Sva prava zadržana.