Istezanje je prirodna i instinktivna aktivnost svojstvena čovjeku. Spontano se javlja nakon sna ili perioda fizičke neaktivnosti. Podrazumjeva pokrete tijela kojima se mišići razvlače preko njihove fiziološke dužine koju imaju u stanju mirovanja. Prilikom istezanja, mišićno vreteno registruje promjenu dužine mišića i šalje tu informaciju do središnjeg živčanog sistema nakon čega se javlja refleks koji pokušava spriječiti produženje kontrahujućeg mišića. Na ovaj način se tijelo štiti od povreda pa se preporučuje da u trenutku kada osjetite da lagana bol koja se javlja prilikom istezanja postane jača, prestanete s vježbom.
Benefiti istezanja
Vježbama istezanja pojedine dijelove tijela dovodite do
maksimalnog mogućeg opsega u zglobu, odnosno, povećavate njihovu fleksibilnost
što smanjuje rizik od povreda zglobova, ligamenata, kostiju i mišića. Ujedno,
istezanje povećava prokrvljenost u mišićima, odnosno ubrzava dostavljanje
kiseonika i hranljivih materija u mišiće što pospješuje njihov oporavak.
Istezanje spriječava pojavu grčeva u mišićima, opušta mišićnu napetost, dovodi
tijelo i um u balans zbog čega će prijati svima bez obzira na utreniranost, starost ili fleksibilnost.
Vrste istezanja
Postoji više vrsta istezanja ali se u praksi najčešće sreću
dvije: dinamičko i statičko. Dinamičkim istezanjem se kroz serije funkcionalnih
vježbi koje imitiraju specifične pokrete iz sporta kao što je kontrolisano
mahanje rukama i nogama, priprema tijelo
za glavni dio treninga. Statičko podrazumjeva istezanje pojedinog dijela tijela
do krajnjeg položaja koji se zadržava 30 sekundi ili više. Najnovija
istraživanja su pokazala da vježbe statičkog istezanja ne treba izvoditi prije
treninga jer povećavaju rizik od povreda ali imaju i negativan uticaj na ekonomiju
trčanja jer će vam nakon njih trebati više energije da biste trčali istim
tempom u odnosu na trčanje sa dinamičkim istezanjem.
Istezanje kao samostalan trening
Prema teoriji sportskog treninga, razlikujemo tri dijela pojedinačnog
treninga: uvodni, glavni i završni dio treninga. Istezanje se najčešće
izvodi u završnom dijelu no postoje i vježbe istezanja (dinamičko) koje se mogu
raditi u uvodnom dijelu nakon što ste dobro zagrijali mišiće i globove.
Međutim, profesionalnim sportistima i aktivnim rekreativcima, 15-ak minuta
istezanja nakon treninga nije dovoljno. Maksimalne rezultate ćete postići samo
ako istezanje budete izvodili kao samostalan trening.
Pravila i savjeti
Vježbe istezanja prilagodite
sebi jer svako od nas ima svoj raspon pokretljivosti tijela koji zavisi od
brojnih faktora kao što su starost, stepen fizičke aktivnosti, mišićna i
zglobna struktura. Poštujte princip postupnosti u treningu i budite fokusirani
na vježbu istezanja koju izvodite. Postepeno istežite dio tijela koji je
obuhvaćen vježbom, osjećajte to što radite i budno pratite da ne prekoračite
granicu prihvaljivog bola. Ne izvodite nagle pokrete jer njima povećavate rizik
od mikro frakture mišića a svaka i najmanja povreda može kroz dalji trening
prerasti u obiljan poroblem. Nakon trčanja, vježbe istezanja obavezno uradite u
periodu hlađenja, odnosno, dok se mišići još nisu skupili i nastupio zamor.
Foto: TjŠ
Nema komentara:
Objavi komentar