Dodatni sadržaji

srijeda, 23. prosinca 2015.

Trčanje i aerozagađenje: Potražite spas na planinama




S obzirom na hladnije dane, veći broj ložišta na čvrsta goriva, izostanak padavina, temperaturnu inverziju te kotlinski položaj grada, u Sarajevu su više od mjesec dana značajno povećane  vrijednosti aerozagađenja što utiče na kvalitet života i zdravlje, a posebno najosjetljivijih dijelova populacije kao što su djeca, stariji ljudi, osobe s alergijama, hronični bolesnici.
Udisanje onečišćenog zraka, može uzrokovati vrtoglavicu, glavobolju, crvenilo i svrab u očima, curenje iz nosa, kašljanje, otežano disanje, grlobolju, bol u prsima ili smanjenu radnu sposobnost pluća kao i pogoršanje postojećih srčanih i plućnih bolesti. Zbog svega navedenog, sasvim je prihvatljiv i opravdan zaključak da se aktivnosti na otvorenom trebaju svesti na minimum a trčanje u uslovima povećanog zagađenja privremeno suspendovati.

Za i protiv

Međutim, sve su brojnije studije koje pokušavaju utvrditi da li je po zdravlje opasnije nevježbati ili vježbati čak i kada je aerozagađenje povećano. Pokušavajući pronaći odgovor na ovo pitanje, mnogi su došli do zaključaka da snažan protivupalni efekat koji redovno vježbanje ima uspješno eliminiše štetu do koje dolazi usled zagađenja vazduha. U izvještaju objavljenom u izdanju Medicina i nauka u sportu i rekreaciji (Medicine and Science in Sports and Exercise), tim naučnika s Univerziteta u Sao Paolu je na osnovu ekspeimenta pokazao da su miševi koji su bili izloženi izduvnim gasovima dizel motora i neaktivni imali jake upale pluća za razliku od onih koji su tokom eksperimenta bili aktivni i vježbali što ih je skoro u potpunosti zaštitilo od štetnog uticaja zagađenja. Ono što nije navedeno u rezultatima studije jeste nivo zagađenosti zraka kojem su bili izloženi i da li je kod njih bila, kao što je slučaj npr. u Sarajevu ili Zenici, koncentracija lebdećih čestica PM10* iznad graničnih vrijednosti.




*Čestice u zraku (eng. Particulate Matter) su kompleksna mješavina različitih hemijskih spojeva (nitrati, sulfati, organski hemijski spojevi, metali, sol) i čestica vode. Veličina čestica je direktno povezana s potencijalom čestica da naškodi zdravlju ljudi. 



Studije s ljudima pokazuju da je dnevni broj prijema u bolnici zbog respiratornih i kardiovaskularnih problema u direktnoj vezi s kvalitetom zraka. Naučnici takođe istražuju i negativan efekat svakodnevne vožnje bicikla u zagađenom gradu kao i koliko redovno vježbanje može produžiti životni vijek vježbaču uprkos izloženosti povećanom zagađenju. Istražuje se i uticaj aerozagađenja u odnosu na intenzitet treninga ali i genetiku koja u velikoj mjeri takođe određuje koliko dobro ili loše će vježbač podnositi vježbanje u takvim uslovima. Jedan od zaključaka je da mladi i zdravi ljudi nemaju razloga za brigu jer je vježbanje snažan razbijač koji može da eliminiše sve neželjene efekte aerozagađenja. Ali da li je dovoljno snažan i za nivo zagađenja kakav je u Sarajevu ili Zenici?               


Vježbajte na planini


Proizilazi da je ipak sam trkač taj koji treba da procjeni da li će i u kojoj mjeri vježbati u uslovima povećanog zagađenja zraka. Jedan od načina da minimizirate rizik jeste da treninge izmjestite u prirodu ili na veću nadmorsku visinu ukoliko su uslovi tamo optimalniji za vježbanje. Ne mora značiti da će vas na planini dočekati vedro nebo i čist zrak jer se magla tokom zimskih mjeseci zna dići visoko i do planinskih vrhova. Odlazak u prirodu ne mora da znači da ćete nužno morati trčati na stazama s usponom. Naprotiv, pronađite teren i podlogu kakvi vam odgovaraju i bar jednom sedmično kada vam obaveze dozvoljavaju, i dalje se rekreirajte na otvorenom. Na tržištu takođe postoje različiti modeli maski koji će vam pomoći da se zaštite i spriječite da štetne tvari dođu u dodir s vašim disajnim putevima.

Trčanje na traci 

 
Siguran način da smanjite negativan efekat koji zagađeni zrak može imati na vaš respiratorni ili kardiovaskularni sistem je da trčanje na otvorenom zamjenite trčanjem na traci. Traka daje mogućnost da prema sopstvenim mogućnostima ili programu treninga podesite koliko dugo ćete trčati, broj pretrčanih kilometara, broj kalorija koje trebate sagoriti, uspon, brzinu ili broj otkucaja srca. 



Tekst objavljen u Dnevnom avazu, u kolumni Vrijeme je za trčanje, od 09.12.2015. godine

Foto: Sanja Kavaz, Miroslav Mandić 

© Trčim jer štrčim. Sva prava zadržana.

Nema komentara:

Objavi komentar