Bosna i Hercegovina: hit destinacija za outdoor

Za ljubitelje aktivnosti na otvorenom ili outdoor entuzijaste kako ih je možda bolje nazvati, Bosna i Hercegovina je destinacija kojoj se treba vraćati jer njenu ljepotu i posebnost ne možete sagledati, upoznati niti u potpunosti doživjeti tokom produženog vikenda, godišnjeg odmora, a kao rođena Bosanka, usudila bih se reći, ni za života! Često sam u inostranstvu što zbog poslovnih obaveza ili privatnih putovanja, pa mi se čini da mi nedovoljno vremena ostaje za sve ono što mi je na dohvat ruke. A želja je puno: usponi na Maglić i Prenj, bicikliranje po Morinama i Zelengori, kanjoning Rakitnicom, rafting Tarom i Neretvom, trčanje Zelengorom i Visočicom samo su neke od njih.

Reljef Bosne i Hercegovine je dominatno brdsko-planinski. Više od pola zemlje je prekriveno šumama što je svrstava u evropske zemlje s najvećim šumskim bogatstvom, a zbog izuzetne riječne mreže, voda se može smatrati njenim najvećim prirodnim resursom. Sve navedeno, predstavlja odlične preduslove za raznovrsne outdoor aktivnosti a sve brojniji su i lokalni akteri koji su iskoristili prirodni potencijal i kreirali konkretne sadržaje kojim privlače domaće ali i goste iz inostranstva.

Zbog saobraćajne izolovanosti od glavnih evropskih putnih komunikacija, do Bosne i Hercegovine se ne stiže lako. Vožnja lošim saobraćajnicama će učiniti da pomislite da putujete cijelu vječnost ali ćete uživati u krajolicima koji vas budu vodili do odredišta. Mada je trajanje putovanja najčešće presudan faktor kada se odlučujemo koji putni pravac izabrati, ako sebi možete priuštiti satak vožnje više, i par stajanja uz put, onda je svakako mnogo ljepše i sadržajnije putovati iz Istre u Bosnu preko Bihaća pa obići Štrbački buk na rijeci Uni, ili na putu od Zagreba do Banja Luke obići Kozaru, iz Srbije u Bosnu putovati preko Romanije, iz Crne Gore preko Tjentišta pa svratiti na Orlovačko jezero.

Iako su priroda i sadržaji koje nudi ono što vas najviše zanima, svakako ne treba propustiti priliku i posjetiti gradove koji obiluju kulturno-istorijskim i graditeljskim naslijeđem pa osim Sarajeva, ako vam se uz put nađu Mostar ili Trebinje, Jajce ili  Višegrad, Banja Luka ili Počitelj, planirajte bar kraće zaustavljanje. Onima kojima je za pauzu presudna gastro ponuda nekog mjesta, Jablanica s jagnjećim pečenjem ili Travnik s ćevapima su najbolji izbor.

Trčanje

Kada sam prije 6 godina najavila organizaciju međunarodnog takmičenja u trail trčanju na Jahorini, u Bosni i Hercegovini nije postojala ni jedna trail trka s tradicijom. Danas ih ima 5 a organizuju se na Jahorini (Jahorina Ultra-Trail -JUT), Bjelašnici (Vučko Trail), Čvrsnici (Čvrsnica Ultra-Trail - ČUT), Planinici (Mostar Challenge), Ozrenu (Skakavc Trail) dok je na Kozari u aprilu po prvi put održan Kozara Ultra-Trail. Jedina bh vertikalna trka već četiri godine se organizuje na Leotaru a od ove godine po prvi put imamo trail trku oko visočkih piramida i kraću trail trku u Nacionalnom parku Una. Danas je JUT najveće domaće trail takmičenje s velikom ambicijom da se na regionalnom nivou nametne kao respektablina trka. Dalje, uspostavljaju se lokalne i zagovara osnivanje državne trail lige, a od ove godine, bh trail reprezentacija učestvuje na svjetskom prvenstvu u trail trčanju. Sve ovo je doprinijelo da su se počele osnivati trail sekcije unutar postojećih klubova, još uvijek su to najčešće planinarska udruženja, te da se profilišu trail trkači i trkačice koji mogu dati solidne rezultate u ovom sportu. Zahvaljujući ekspanziji trčanja u BiH, sve je više cestovnih trka u prirodi pa su Blidinje i Ramsko jezero dobili svoje polumaratonske trke. Tokom posljednje 2-3 godine, nastalo je desetak novih gradskih polumaratona, sve više je cestovnih noćnih i dnevnih trka na 10 i 5 km, osnivaju se gradske lige, škole trčanja, trkački klubovi koji generišu nove trkače, osnažuju trkački pokret i iniciraju nove trkčke događaje. Najveći polumaratoni su Banjalučki (maj) i Sarajevski (septembar) koji dobijaju sve značajniju podršku, prerastaju u višednevne trkačke festivale dok se najstariji Šujički polumaraton zbog izostanka podrške nakon 11 izdanja ugasio.

Planinarenje

21. septembra 1892. godine, u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba („Bosnisch-Hercegovinischer Touristen Klub in Sarajevo“ kasnije preimenovan u “Društvo planinara BiH“) i ovaj datum se smatra početkom organizovanog planinarstva u BiH pa je 2017. obilježeno jubilarnih 125 godina planinarstva. Povratku planinama i posleratnom razvoju planinarske kulture je značajno doprinijeo projekat Via Dinarica koji za cilj ima turističku promociju planina, afirmaciju planinskih sportova i razvoj lokalnih zajednica kroz outdoor ponudu. Via Dinarica je mega-planinarska i pješačka staza, koja povezuje prirodne i kulturne znamenitosti u Dinaridima (od Slovenija do Albanije, kroz BiH je duga 330 km), a 2016. godine je prestižni National Geographic uvrstio u najbolje destinacije svijeta za 2017. godinu. 

Sve brojniji su thru-hikersi koji pohode ovu mega stazu a Jeff Bartlett i Ainsley Bosch su dvoje Kanađana koje sam nedavno upoznala na Trnovačkom jezeru prije njihovog uspona na Maglić, najviši bh vrh (2386 mnv). Dok je njima to bila završnica thru-hikinga kroz Bosnu prije prelaska u Crnu Goru, moj uspon na Maglić je bio prvi u okviru projekta Challenge 2000+ na koji sam se odlučila kako bih u fokus stavila domaće planine i bolje upoznala zemlju u kojoj živim. Naime, riječ je o izazovu koji nije takmičarskog karaktera a oni koji učestvuju u njemu trebaju popeti sve bh vrhove preko 2000 mnv, kojih ima ukupno 76 a nalaze se na 12 planina (Maglić, Volujak, Ljubišnja, Čvrsnica, Prenj, Vranica, Treskavica, Vran, Bjelašnica, Lelija, Zelengora i Cincar). Nerijetko, planinari i alpinisti iz susjednih zemalja dolaze tokom zimskih mjeseci popeti neke od njih u okviru priprema za ekspedicije na najviše vrhove svijeta. E sad, vama koji čitate ovaj tekst, ovo moje nabrajanje ne znači mnogo u smislu sagledavanja i valoriziranja bh planina ali ako vam kažem da su planinarenje ili trčanje dolinom Tisovica koja se duboko ugnijezdila među najljepše vrhove Prenja, iskustvo koje po ljepoti ne zaostaje iza onih koje nosim s Dolomita ili obronaka Mont Blanca, biće vam jasnije o kakvom raskošu se radi. Ako je putovanje u Bosnu noćna mora zbog loših saobraćajnica, onda su vožnja šumskim putem do Prenja ili Maglića slatko rasanjivanje nakon kojeg stižete u raj iz kog ćete teška srca otići.

Sportsko penjanje

Skromne početke sportskog penjanja u BiH koji se vezuju za osamdesete godine prošlog vijeka prekinula su ratna dešavanja da bi se po završetku istih, devedesetih godina, osnivanjem prvih penjačkih klubova i škola penjanja, te opremanjem stijena za penjanje i objavljivanjem publikacija, označili novi počeci modernog sportskog penjanja što će sve skupa privući veliki broj penjača i entuzijasta. Banja luka, Sarajevo i Mostar postaju centri za dalji razvoj i promociju ovog sporta koji se postepeno proširio i na ostale dijelove zemlje. Danas su Pecka, kanjon Tijesno i Blagaj po volumenu najpoznatija penjališta u Bosni i Hercegovini, neka i s preko 150 smjerova, koji su, kako je opisano u Penjačkom vodiču za Bosnu i Hercegovinu, autora Igora Vukića i Davida Lemmerera, “jednako dobri, raznovrsni i slikoviti kao na bilo kom drugom popularnom evropskom penjalilištu, samo bez gužve“. U ovom sveobuhvatnom vodiču koji je objavljen u februaru 2018. godine, se dalje kaže: “Do sada, Bosna i Hercegovina je bila jedna od posljednjih tajnih, potcijenjenih penjačkih destinacija u Evropi – zemlja koja je bogata raznolikim planinskim pejzažima, stjenovitim kanjonima, brdovitim šumama, tihim selima, gostoljubivim barovima, sjajnom hranom i s dosta kvalitetnog krečnjaka na divljim romantičnim lokacijama“. Od 2010. godine, penjački entuzijasti su gotovo ni iz čega uspjeli da izgrade penjačku infrastrukturu, opremljeni su smjerovi u prirodi, otvorene samostalne sale za vježbanje, te uspostavljeni godišnji događaji poput regionalnih penjačkih festivala, takmičenja i memorijalnih skupova što je svakako doprinijelo većoj razmjeni penjača iz BiH i privuklo veliki broj posjetilaca. Marketinški najveći prodor je postigao Drill and Chill Climbing and Highlining festival koji se održava u kanjonu Tijesno nadomak Banja Luke. Izuzetenom video produkcijom koja prati ovaj događaj organizatori su uspjeli svjetskoj penjačkoj zajednici poslati poruku da je BiH definitivno penjačka destinacija koju vrijedi posjetiti. Ostali penjački festivali i događaji koje ne treba propustiti su: Pecka Rock Climbing Festival (Pecka, Krajina), Adnan Ćatić Ćata Memorial (Dariva, Sarajevo), Mirza Humo Memorial (Drežnica, Hercegovina), Blagaj Bolting Weekend (Blagaj, Hercegovina) i Boris Trajkovski Bouldering Competition (Mostar, Hercegovina).     

Biciklizam

Biciklizam je u Bosni i Hercegovini kao i ostali outdoor sportovi sve popularniji i razvijeniji ali ako uzmemo u obzir kapacitete koje imamo, još uvijek nije niti približno kako bi moglo biti. “Kod nas je u odnosu na cestovni, mnogo popularniji brdsko-rekreativni biciklizam. BiH je izvanredna destinacija za ljubitelje mountain bikinga. Nemamo visoke planine kao Alpe, ali imamo atrakcije poput prašume Perućica, mnogo pitkih izvora na svakom koraku, a klima u Hercegovini je takva da možete voziti bicikl tokom cijele godine.”, riječi su Senada Bečkovića, predsjednika udruženja BK TREK Team Sarajevo, najaktivnijeg domaćeg kluba kada je u pitanju rekreativni biciklizam, s čijim se članovima godišnje bar jednom uputim na neku organizovanu turu najatraktivnijim bh planinama ili revijalnu vožnju s Ilidže do Igmana koju već 6 godina organizuju s ciljem promocije biciklizma i olimpijiske planine. Sve su češće i inicijative za revitalizaciju ili afirmaciju starih trasa uskotračnih pruga u cilju uspostavljanja biciklističkih staza kao što je u Bosni dionica Sarajevo-Pale koja prati kanjon Miljacke ili u Hercegovini dionica koja od Mostara ide dužinom Neretve, prolazi kroz Čapljiinu, Popovo polje, Ravno te u blizini Ivanjice prelazi granicu s Hrvatskom i ide sve do Dubrovnika. Pored rekreativnog biciklizma, postoji i takmičarski segment, koji nažalost po broju takmičara poslednjih godina više stagnira nego napreduje. Ipak, renomirane trke ne samo da održavaju tradiciju već su iz godine u godinu sve bolje. Među najznačajnijim i najposjećenijim su prije svega, najduža drumska biciklistička trka Banja Luka – Beograd koja je ove godine održana po 12 put. Od MTB trka najznačajnije su “XCM Hercegovina“ i od ove godine “XCM Vlašić“. “Treba DH" je jedino takmičenje u dowhillu koje se održava na Trebeviću, planini srasloj uz Sarajevo koja je fantastičan i omiljeni poligon za vježbanje prvenstveno lokalnim trkačima i biciklistima. 

Sportovi na vodi

Vožnja kajakom ili kanuom neke su od opcija za spuštanje divljim planinskim rijekama a za one koji vole masovnije manifestacije turističko-rekreativnog karaktera, savršen izbor su regate koje se tokom ljetnih mjeseci organizuju na Drini, Uni, Sani i drugim većim rijekama. Raftinzi Tarom ili Neretvom, posebno u proljetnim mjesecima kada rijeke nabujaju, su avanture savršene za adrenalinske ovisnike ili tokom manjeg vodostaja za team buildinge. Kanjoning Rakitnicom je poslastica za najodvažnije i najspretnije jer ova višesatna avantura podrazumjeva, plivanje, penjanje uz stijene, spuštanje užetom, skakanje u vodu, plutanje i ronjenje. “Jednako atraktivna je i vožnja dajakom, tradicionalnim riječnim drvenim čamcem, sličnom venecijanskoj gondoli, koji je još u upotrebi na Vrbasu, na području Banja Luke, gdje se tokom ljeta organizuje i takmičenje za najbrže i najspretnije dajakaše. Vrbas je poznat i po drugim takmičenjima pa su tako na njemu održani brojni svjetski kupovi  te evropsko i svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu na divljim vodama. Zahvaljujući Vrbasu i njegovom fantastičnom kanjonu Tijesno, ugostili smo kajakaše iz cijelog svijeta što je značajno doprinijelo popularizaciji sporta, promociji naše rijeke i Banjaluke kao grada domaćina”, ispričao mi je Darko Savić, član Kajak-kanu kluba Vrbas i najbolji kajakaš u Bosni i Hercegovini kada smo nedavno dogovarali zajedničku saradnju na realizaciji projekta “Outdoor BiH“ i snimanje kratkog videa kojim želimo prikazati ljepote Vrbasa i sportove koji se za njega vezuju. Volite li svoje outdoor avanture spojiti s velikim manifestacijama na vodi, onda je takmičenje u skokovima koji se tradicionalno svakog septembra održavaju u Mostaru u okviru Red Bull Cliff Diving Toura pravi spektakl koji ćete dugo pamtiti.

Zimski sportovi

Jahorina je i dalje najposjećenija planinska destinacija. Posljednjih godina je urađeno jako puno u pravcu njene modernizacije, uređenja staza i proširenja ponude. Lično, teško se mogu odlučiti da li više volim skijanje pitomim stazama osunčane Jahorine ili strmim padinama dosta surovije Bjelašnice. Osim na pomenutim olimpijskim planinama, skija se još na Igmanu, Vlašiću, Kupresu, Ravnoj planini kod Pala, Ponijerima kod Kaknja, Bijelim vodama kod Goražda. Ono što me raduje jeste da je i kod nas sve više onih koji planine u zimskim uslovima pohode na krpljama ili turno skijama. Koliko god voljeli spuštanje uređenim stazama, mondenska skijališta je poželjno povremeno zamjeniti krstarenjem ili štampanjem cjelca po Treskavici, Visočici ili Vranici.

Većinu gore opisanih sadržaja i rezultate iznijeli su pojedinci ili pokoja grupa entuzijasta koji su, ulažući svoje vrijeme, često i vlastite resurse, stvarali preduslove za sportove koji su uz fudbal, košarku i karate dugo potcjenjivani ili nisu uopšte postojali. Iako u Bosni i Hercegovini nedostaje svakolika infrastruktura koja u razvijenim centrima prati outdoor sadržaje, stvoreni su solidni preduslovi da svoju strast prema sportu i ljubav prema prirodi spojite u nekom bosanskohercegovačkom bespuću, jer su ona najljepša. Do njih se teško stiže, al im se uvijek rado vraća.  

  

Izvorni tekst objavljen u hrvatskom magazinu Peoples Outdoor, septembar 2018. 

     

Foto: Bojan Šilić (naslovna), Sanja Kavaz (planinski krajolik, planinarenje, zimski sportovi), Adnan Bubalo (trčanje), Jeff Bartlett (Maglić), Luka Tambača (sportsko penjanje), Senad Bečković (biciklizam), Darko Savić (sportovi na vodi) 

© Trčim jer štrčim. Sva prava zadržana.